Nevena Gligorijević, direktorka i glavna urednica RTV Kovačica, o izboru tema, značaju maternjeg jezika i izazovima savremenog manjinskog novinarstva
U vremenu kada senzacionalizam i brzina često imaju prednost nad proverenošću i odgovornošću, manjinski mediji ostaju jedan od retkih prostora u kojima su poverenje publike i profesionalni integritet i dalje na prvom mestu. Nevena Gligorijević, direktorka i glavna urednica RTV Kovačica, ističe da je izveštavanje na maternjem jeziku ključ za kvalitetno informisanje, očuvanje identiteta i izgradnju čvrste veze između medija i zajednice. Govoreći o izboru tema, otporu senzacionalističkim sadržajima i ulozi mladih novinara u manjinskim redakcijama, ona naglašava da je ovaj posao istovremeno velika odgovornost i privilegija, ali i izazov koji zahteva stalno prilagođavanje savremenim medijskim uslovima.
Direktorku i glavnu urednicu RTV Kovačica Nevenu Gligorijević pitali smo kako bira teme kada govorimo o izveštavanju na jezicima nacionalnih manjina?
– Teme biramo pre svega prema njihovoj važnosti i značaju za pripadnike nacionalnih manjina, ali i prema realnom interesovanju publike, koje danas možemo preciznije pratiti zahvaljujući društvenim mrežama i direktnoj komunikaciji sa čitaocima. Poseban akcenat stavljamo na afirmativne i društveno odgovorne teme od javnog interesa, kao i na praćenje rada nadležnih tela i institucija važnih za nacionalne manjine, o čijim se aktivnostima često ne izveštava u drugim medijima, a pre svega aktivosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina, kao i aktivnosti državnih i pokrajinskih institucija zaduženih za oblast ljudskih i manjinskih prava, čiji se rad i odluke retko sistematski prate u drugim medijima. Naš cilj je da ponudimo sadržaje koji su informativni, relevantni i korisni za zajednicu kojoj se obraćamo.
Koliko je važno izveštavanje na materinjem jeziku za poverenje publike i kvalitet informisanja? Kako Vi gledate na to?
– Objavljivanje na maternjem jeziku je ključni element poverenja između medija i publike. Ono ima snažan uticaj na očuvanje jezika i identiteta, ali i izražen edukativni karakter, naročito kod mlađih generacija. Obraćanje publici na maternjem jeziku predstavlja poseban i neposredniji vid komunikacije, koji ne postoji u nacionalnim i većim regionalnim medijima. Takav pristup doprinosi većem razumevanju informacija, većem osećaju pripadnosti i jačanju veze između medija i zajednice.
U vašem mediju nema senzacionalističkih naslova ni tema. Kako se nosite sa činjenicom da takvi sadržaji danas donose više klikova?
– Svesni smo da senzacionalizam često donosi brzu vidljivost, ali ne verujemo da dugoročno donosi kredibilitet. Naš izbor je da gradimo poverenje, kontinuitet i profesionalni integritet, čak i po cenu manjeg broja klikova. Smatram da je odgovornost manjinskih medija dodatno naglašena, jer publika od nas ne očekuje spektakl, već tačne i proverene informacije. Dugoročno, kvalitetan i dosledan sadržaj stvara stalnu i vernu publiku koja ostaje verna mediju. Iako nam je često žao što je neka informacija procurela na društvenim mrežama, ipak mi imamo odgovornost pri izveštavanju i time se vodimo.
Šta biste poručili mladim novinarima koji žele da rade u manjinskim redakcijama i izveštavaju na maternjem jeziku?
– Poručila bih im da je rad u manjinskim redakcijama velika odgovornost, ali i velika privilegija. Poznavanje maternjeg jezika nije samo tehnička veština, već most između informacija, kulture i identiteta zajednice. Mladi novinari treba da budu radoznali, temeljni i otvoreni za učenje, ali i svesni da svojim radom direktno doprinose očuvanju jezika i jačanju vidljivosti svoje zajednice. U tom poslu ima mnogo izazova, ali i dubokog smisla koji nadilazi proizvodnju vesti. Nadam se da ćemo u budućnosti, a sigurna sam da ćemo morati, više da razmišljamo o unapređenju rada u višejezičnim medijima koji su posebno osetljivi u vreme nemilosrdnog tržišta i stalnih povećanja troškova poslovanja. Novinar, sem toga što poznaje dva jezika, sada mora da se služi svim modernim alatima za rad i bude multifunkcionalni zaposleni na više frontova. Ipak, ovaj posao sa sobom nosi uzbuđenje, profesionalne izazove, tako da smatram da će uz odgovarajuću institucionalnu podršku mediji poput naših biti u mogućnosti da prevaziđu izazove.
Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medisjkom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
