Početna > Projekti > Ministarstvo informisanja i telekomunikacija > U duhu maternjeg jezika > NEOPHODNO MOTIVISANJE MLADIH ZA STUDIRANJE MATERNJIH JEZIKA

NEOPHODNO MOTIVISANJE MLADIH ZA STUDIRANJE MATERNJIH JEZIKA

Ovo je prvi tekst serijala pod nazivom “U duhu maternjeg jezika”, a tema je obrazovanje na maternjim jezicima, uključujući i srpski i da li nam preti nedostatak kadrova kada je ova oblast u pitanju.

Krenimo redom, u Republici Srbiji nastava na maternjem jeziku nacionalnih manjina izvodi se u ukupno 1.240 osnovnih škola. Od toga, u 1.114 škola nastava se odvija isključivo na maternjem jeziku, dok se u 122 škole primenjuje dvojezična nastava. Pored toga, četiri škole su koncipirane kao multietničke, gde se nastava odvija na više jezika.

U Republici Srbiji, obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina suočava se sa izazovima u pogledu nedostatka kvalifikovanog nastavnog kadra. Iako je država obezbedila uslove za obrazovanje na osam jezika nacionalnih manjina – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom – nedostatak kompetentnih nastavnika predstavlja značajan problem i u ovo serijalu tekstova koje finansira Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, bavićemo se ovom temom.

Međutim, Ministarstvo prosvete redovno ističe značaj očuvanja i negovanja maternjih jezika, posebno kroz obrazovni sistem. U prethodnim godinama, Ministarstvo je organizovalo različite manifestacije i programe u školama širom zemlje kako bi promovisalo jezičku raznolikost i kulturno nasleđe.

Zainteresovanost mladih za studije srpskog jezika i književnosti u poslednjim godinama opada. Preliminarni rezultati upisa pokazuju da mesta na fakultetima često nisu popunjena, što dovodi do zabrinutosti za očuvanje srpske kulture i jezika.

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, Željko Budimir, pozvao je mlade da upisuju studije srpskog jezika i istorije, ističući da postoje dovoljna mesta na javnim univerzitetima.

S obzirom na ove trendove, važno je razvijati strategije za povećanje interesa mladih za studije srpskog jezika, uključujući promociju značaja očuvanja kulturnog identiteta i pružanje informacija o mogućnostima zapošljavanja u ovoj oblasti.

Prosveta

Dosadašnje analize ukazuju na potrebu za razvojem programa stručnog usavršavanja nastavnika jezika nacionalnih manjina, što bi obezbedilo kompetentan nastavni kadar. Takođe, preporučuje se unapređenje kurikuluma, udžbenika i drugih nastavnih sredstava za učenje manjinskih jezika u skladu sa modernim pedagoškim metodama.

Uprkos naporima Ministarstva prosvete da obezbedi što veći broj udžbenika po reformisanim programima nastave i učenja na jezicima nacionalnih manjina, nedostatak kvalifikovanih nastavnika ostaje izazov koji zahteva kontinuiranu pažnju i ulaganja.

Motivisanje mladih da studiraju jezike i koriste maternje jezike zahteva kombinaciju kulturnih, obrazovnih i ekonomskih pristupa. Evo nekoliko ključnih ideja koje smo dobili od naših sagovornika koje će biti izložene u narednim tekstovima:

  1. Promovisanje značaja jezika
    Isticanje identiteta i kulturnog nasleđa: Organizovati radionice, festivale i manifestacije koje slave bogatstvo jezika i kulture nacionalnih zajednica.
    Svesnost o vrednosti višejezičnosti: Prikazati kako znanje jezika otvara vrata ka profesionalnim, obrazovnim i ličnim prilikama, uključujući lakše zapošljavanje u međunarodnim organizacijama.
  2. Povećanje vidljivosti jezika
    Mediji na manjinskim jezicima: Povećati broj televizijskih, radijskih i digitalnih sadržaja na jezicima manjina.
    Uključivanje jezika u digitalne alate: Razvoj aplikacija, softvera i internet sadržaja na manjinskim jezicima kako bi mladi imali modernu povezanost s maternjim jezikom.
  3. Podrška obrazovanju
    Stipendije za studije jezika: Obezbediti finansijsku podršku za studente koji se opredele za studiranje jezika, posebno manjinskih.
    Bolji nastavni materijali: Modernizovati udžbenike i alate za učenje jezika, uključujući interaktivne platforme.
    Razmena i saradnja: Organizovati programe razmene sa zemljama u kojima je maternji jezik dominantan, što pruža priliku za iskustveno učenje.
  4. Povezivanje jezika sa ekonomijom
    Podrška za preduzetništvo na jezicima manjina: Podstaći preduzetnike da koriste manjinske jezike u poslovanju (na primer, u turizmu ili lokalnim proizvodima).
    Prednost u zapošljavanju: Kreirati politiku koja nagrađuje višejezičnost, posebno u javnom sektoru i međunarodnim kompanijama.
  5. Aktivno uključivanje mladih
    Kreativni konkursi i projekti: Organizovati takmičenja, blogove, video-produkciju i umetničke projekte na maternjem jeziku.
    Klubovi i zajednice za jezike: Osnivanje studentskih i omladinskih klubova gde bi mladi koristili jezik kroz društvene aktivnosti.
  6. Pružanje uzora
    Isticanje uspešnih primera: Promovisanje mladih profesionalaca, umetnika i naučnika koji su zahvaljujući poznavanju jezika ostvarili uspeh.
    Angažovanje poznatih ličnosti: Involviranje influensera i poznatih ličnosti koji koriste manjinske jezike kako bi inspirisali mlade.
  7. Obrazovne reforme
    Obavezni sadržaji o značaju jezika: Uvođenje predmeta koji promovišu raznolikost jezika i kultura.
    Integrisanje jezika u STEM oblasti: Prikazati kako maternji jezici mogu biti korisni u nauci, tehnologiji i umetnosti.
  8. Podrška porodicama
    Edukacija roditelja: Osvestiti roditelje o značaju prenosa jezika na sledeće generacije.
    Dvojezične porodice: Podsticati roditelje da koriste oba jezika kod kuće i u svakodnevnom životu.

Ključ je u stvaranju osećaja ponosa i praktične koristi od učenja i korišćenja maternjeg jezika, kako u privatnom tako i u profesionalnom životu.

U narednim tekstovima razgovaraćemo sa stručnjacima, predstavnicima nacionalnih manjina, direktorima škola.

U sledećem tekstu razgovaramo sa Delorijom Šošdean, nastavnicom rumunskog i latinskog jezika

Ovaj projekat je sufinansiraniz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi izneti u podržanom medisjkom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 


Necesitatea motivării tinerilor pentru studiul limbilor materne

Acesta este primul text al seriei intitulate „În spiritul limbii materne”, având ca temă educația în limbile materne, inclusiv limba sârbă, și dacă ne confruntăm cu lipsa de personal calificat în acest domeniu.

Să începem de la început. În Republica Serbia, învățământul în limba maternă a minorităților naționale se desfășoară în total de 1.240 de școli primare. Dintre acestea, în 1.114 școli, predarea se desfășoară exclusiv în limba maternă, în timp ce în 122 de școli se aplică învățământul bilingv. În plus, patru școli sunt concepute ca fiind multietnice, unde predarea se desfășoară în mai multe limbi.

În Republica Serbia, educația în limbile minorităților naționale se confruntă cu provocări în ceea ce privește lipsa cadrelor didactice calificate. Deși statul a asigurat condiții pentru educația în opt limbi ale minorităților naționale – albaneză, bosniacă, bulgară, maghiară, română, ruteană, slovacă și croată – lipsa profesorilor competenți reprezintă o problemă semnificativă. În această serie de articole finanțate de Ministerul Informațiilor și Telecomunicațiilor, vom aborda această temă.

Cu toate acestea, Ministerul Educației subliniază constant importanța conservării și cultivării limbilor materne, mai ales prin sistemul educațional. În ultimii ani, ministerul a organizat diverse manifestări și programe în școli din întreaga țară pentru a promova diversitatea lingvistică și patrimoniul cultural. Interesul tinerilor pentru studiile de limbă sârbă și literatură a scăzut în ultimii ani. Rezultatele preliminare ale admiterii arată că locurile din facultăți rămân adesea neocupate, ceea ce provoacă preocupări cu privire la conservarea culturii și limbii sârbe. Ministrul pentru Dezvoltare științifică și Învățământ Superior al Republicii Srpska, Željko Budimir, a invitat tinerii să se înscrie la studii de limbă sârbă și istorie, subliniind că există suficiente locuri în universitățile publice.

Având în vedere aceste tendințe, este important să se dezvolte strategii pentru creșterea interesului tinerilor pentru studiile de limbă sârbă, inclusiv promovarea importanței conservării identității culturale și oferirea de informații despre oportunitățile de angajare în acest domeniu.

Educație

Analizele de până acum evidențiază necesitatea dezvoltării programelor de formare profesională pentru profesorii de limbi ale minorităților naționale, ceea ce ar asigura cadre didactice competente. De asemenea, se recomandă îmbunătățirea curriculumului, a manualelor și a altor materiale didactice pentru învățarea limbilor minoritare, în conformitate cu metodele pedagogice moderne.

În ciuda eforturilor Ministerului Educației de a asigura un număr cât mai mare de manuale conform programelor de învățământ reformate în limbile minorităților naționale, lipsa cadrelor didactice calificate rămâne o provocare care necesită atenție continuă și investiții.

Motivarea tinerilor pentru a studia limbile materne

Motivarea tinerilor să studieze limbile și să utilizeze limbile materne necesită o combinație de abordări culturale, educaționale și economice. Iată câteva idei principale obținute de la interlocutorii noștri, care vor fi prezentate în textele următoare:

  1. Promovarea importanței limbilor
    Evidențierea identității și a patrimoniului cultural: Organizarea de ateliere, festivaluri și evenimente care să celebreze bogăția limbilor și a culturii comunităților naționale. Conștientizarea valorii multilingvismului: Demonstrarea modului în care cunoașterea limbilor deschide uși către oportunități profesionale, educaționale și personale, inclusiv angajarea mai ușoară în organizații internaționale.
  2. Creșterea vizibilității limbilor
    Mass-media în limbile minorităților: Creșterea numărului de emisiuni TV, radio și conținut digital în limbile minoritare.
    Integrarea limbilor în instrumentele digitale: Dezvoltarea aplicațiilor, a software-ului și a conținutului online în limbile minorităților, pentru a oferi tinerilor o conexiune modernă cu limba maternă.
  3. Sprijinirea educației
    Burse pentru studierea limbilor: Acordarea de sprijin financiar pentru studenții care aleg să studieze limbile, în special pe cele minoritare. Materiale didactice mai bune: Modernizarea manualelor și a instrumentelor pentru învățarea limbilor, inclusiv platforme interactive.
    Schimburi și colaborări: Organizarea de programe de schimb cu țările în care limba maternă este predominantă, oferind oportunități de învățare experiențială.
  4. Conectarea limbilor cu economia
    Susținerea antreprenoriatului în limbile minorităților: Încurajarea antreprenorilor să utilizeze limbile minoritare în afaceri (de exemplu, în turism sau produse locale).
    Avantajul în angajare: Crearea unei politici care să recompenseze multilingvismul, în special în sectorul public și în companiile internaționale.
  5. Implicarea activă a tinerilor
    Concursuri și proiecte creative: Organizarea de competiții, bloguri, producții video și proiecte artistice în limba maternă.
    Cluburi și comunități lingvistice: Înființarea de cluburi pentru studenți și tineri, unde aceștia pot utiliza limba maternă în activități sociale.
  6. Oferirea unor modele de succes
    Promovarea exemplelor de succes: Popularizarea tinerilor profesioniști, artiști și oameni de știință care au reușit datorită cunoașterii limbii materne.
    Implicarea personalităților cunoscute: Atragerea influențatorilor și a celebrităților care utilizează limbile minoritare pentru a inspira tinerii.
  7. Reforme educaționale
    Conținut obligatoriu despre importanța limbilor: Introducerea de discipline care promovează diversitatea lingvistică și culturală.
    Integrarea limbilor în domeniile STEM: Arătând modul în care limbile materne pot fi utile în știință, tehnologie și arte.
  8. Sprijinirea familiilor
    Educația părinților: Conștientizarea importanței transmiterii limbii către generațiile următoare.
    Familiile bilingve: Încurajarea părinților să utilizeze ambele limbi acasă și în viața de zi cu zi.

Cheia este crearea unui sentiment de mândrie și de utilitate practică pentru învățarea și utilizarea limbii materne, atât în viața personală, cât și în cea profesională.

În textele următoare vom discuta cu experți, reprezentanți ai minorităților naționale și directori de școli. În următorul text vom avea un interviu cu Delorija Șoșdean, profesoară de limbă română și latină.

Acest proiect este cofinanțat din Bugetul Republicii Serbia – Ministerul Informațiilor și Telecomunicațiilor.

Opiniile exprimate în proiectul media sprijinit nu reflectă neapărat punctele de vedere ale instituției care a acordat fondurile.

 


Potrebná motivácia mladých pre štúdium materinských jazykov

Toto je prvý text v sérii s názvom “V duchu materinského jazyka”, ktorého témou je vzdelávanie v materinských jazykoch, vrátane srbského, a či nám hrozí nedostatok kvalifikovaných pracovníkov v tejto oblasti.

Začnime po poriadku, v Srbsku sa výučba v materinskom jazyku národnostných menšín vykonáva v celkovo 1 240 základných školách. Z toho sa v 1 114 školách vyučuje výhradne v materinskom jazyku, zatiaľ čo v 122 školách sa uplatňuje dvojjazyčná výučba. Okrem toho existujú štyri školy, ktoré sú koncipované ako multietnické, kde sa výučba vykonáva v niekoľkých jazykoch.

V Srbsku sa vzdelávanie v jazykoch národnostných menšín stretáva s výzvami, ktoré súvisia s nedostatkom kvalifikovaných učiteľov. Aj keď štát zabezpečil podmienky pre vzdelávanie v ôsmich jazykoch národnostných menšín – albánskom, bosnianskom, bulharskom, maďarskom, rumunskom, rusínskom, slovenským a chorvátskom – nedostatok kompetentných učiteľov je významným problémom, ktorý bude predmetom tejto série článkov, ktoré financuje Ministerstvo informovania a telekomunikácií.

Ministerstvo školstva pravidelne zdôrazňuje význam ochrany a podpory materinských jazykov, najmä prostredníctvom vzdelávacieho systému. V predchádzajúcich rokoch Ministerstvo zorganizovalo rôzne podujatia a programy v školách po celej krajine, aby propagovalo jazykovú rozmanitosť a kultúrne dedičstvo.

Záujem mladých o štúdium srbského jazyka a literatúry v posledných rokoch klesá. Predbežné výsledky zápisov ukazujú, že miesta na fakultách nie sú často obsadené, čo vyvoláva obavy o zachovanie srbskej kultúry a jazyka.

Minister pre vedecký a technológický rozvoj a vysoké školstvo Srbskej republiky, Željko Budimir, vyzval mladých, aby si zapísali štúdium srbského jazyka a histórie, zdôrazňujúc, že na verejných univerzitách sú stále voľné miesta.

S ohľadom na tieto trendy je dôležité vypracovať stratégie na zvýšenie záujmu mladých o štúdium srbského jazyka, vrátane propagácie významu zachovania kultúrnej identity a poskytovania informácií o možnostiach zamestnania v tejto oblasti.

Školstvo

Doterajšie analýzy ukazujú na potrebu rozvoja programov odborného vzdelávania učiteľov jazykov národnostných menšín, čo by zabezpečilo kompetentný učiteľský zbor. Tiež sa odporúča zlepšiť učebné plány, učebnice a ďalšie vzdelávacie materiály na učenie menšinových jazykov v súlade s modernými pedagogickými metódami.

Napriek snahám Ministerstva školstva zabezpečiť čo najväčší počet učebníc podľa reformovaných vzdelávacích programov pre výučbu jazykov národnostných menšín, nedostatok kvalifikovaných učiteľov naďalej zostáva výzvou, ktorá si vyžaduje neustálu pozornosť a investície.

Motivovať mladých, aby študovali jazyky a využívali svoje materinské jazyky, si vyžaduje kombináciu kultúrnych, vzdelávacích a ekonomických prístupov. Tu je niekoľko kľúčových myšlienok, ktoré sme získali od našich respondentov, a ktoré budú predstavené v ďalších článkoch:

  1. Propagácia významu jazyka
    Zdôraznenie identity a kultúrneho dedičstva: Organizovanie workshopov, festivalov a podujatí, ktoré oslavujú bohatstvo jazykov a kultúry národnostných komunít.
    Svedomitosť o hodnote viacjazyčnosti: Ukázať, ako znalosť jazyka otvára dvere k profesijným, vzdelávacím a osobným príležitostiam, vrátane ľahšieho zamestnania v medzinárodných organizáciách.
  2. Zvýšenie viditeľnosti jazykov
    Médiá v menšinových jazykoch: Zvýšiť počet televíznych, rozhlasových a digitálnych obsahov v jazykoch menšín.
    Zahrnutie jazykov do digitálnych nástrojov: Rozvoj aplikácií, softvéru a internetového obsahu v menšinových jazykoch, aby mladí mali moderný spôsob prepojenia s materinským jazykom.
  3. Podpora vzdelávania
    Štipendiá na štúdium jazykov: Poskytnúť finančnú podporu pre študentov, ktorí sa rozhodnú študovať jazyky, najmä menšinové.
    Lepšie učebné materiály: Modernizovať učebnice a nástroje na učenie jazykov, vrátane interaktívnych platforiem.
    Výmena a spolupráca: Organizovať výmenné programy so štátmi, kde je materinský jazyk dominantný, čo ponúka príležitosť na skúsenostné učenie.
  4. Spojenie jazyka s ekonomikou
    Podpora podnikania v jazykoch menšín: Povzbudiť podnikateľov, aby používali menšinové jazyky v podnikaní (napríklad v cestovnom ruchu alebo miestnych výrobkoch).
    Výhoda pri zamestnávaní: Vytvoriť politiku, ktorá odmeňuje viacjazyčnosť, najmä v verejnom sektore a medzinárodných firmách.
  5. Aktívna účasť mladých
    Kreatívne súťaže a projekty: Organizovať súťaže, blogy, videoprodukcie a umelecké projekty v materinskom jazyku.
    Kluby a komunity pre jazyky: Zakladať študentské a mládežnícke kluby, kde by mladí používali jazyk cez spoločenské aktivity.
  6. Poskytovanie vzorov
    Zdôraznenie úspešných príkladov: Propagovať mladých profesionálov, umelcov a vedcov, ktorí dosiahli úspech vďaka znalosti jazyka. Zapájanie známych osobností: Zapojiť influencerov a známe osobnosti, ktoré používajú menšinové jazyky, aby inšpirovali mladých.
  7. Vzdelávacie reformy
    Povinné obsahy o význame jazyka: Zavedenie predmetov, ktoré podporujú rôznorodosť jazykov a kultúr.
    Integrácia jazykov do STEM oblastí: Ukázať, ako môžu materinské jazyky byť užitočné v oblasti vedy, technológie a umenia.
  8. Podpora rodín
    Vzdelávanie rodičov: Zvyšovať povedomie rodičov o dôležitosti prenosu jazyka na ďalšie generácie.
    Dvojjazyčné rodiny: Povzbudiť rodičov, aby používali oba jazyky doma a v každodennom živote.

Kľúčom je vytvoriť pocit hrdosti a praktického prínosu zo štúdia a používania materinského jazyka, ako v súkromnom, tak aj v profesionálnom živote.

V nasledujúcich článkoch sa porozprávame so špecialistami, zástupcami národnostných menšín, riaditeľmi škôl.

V ďalšom texte sa porozprávame s Delóriou Šošdean, učiteľkou rumunského a latinského jazyka.

Tento projekt je spolufinancovaný z rozpočtu Srbskej republiky – Ministerstva informovania a telekomunikácií.

Názory vyjadrené v podporovanom mediálnom projekte nemusia nevyhnutne odrážať názory orgánu, ktorý pridelil prostriedky.

 


Neophodno motiviranje mladih za studiranje materinskih jezika

Ovo je prvi tekst serijala pod nazivom „U duhu materinskog jezika”, a tema je obrazovanje na materinskim jezicima, uključujući i srpski i prijeti li nam nedostatak kadrova u ovoj oblasti.

Krenimo redom, u Republici Srbiji nastava na materinskom jeziku nacionalnih manjina izvodi se u ukupno 1.240 osnovnih škola. Od toga, u 1.114 škola nastava se odvija isključivo na materinskom jeziku, dok se u 122 škole primjenjuje dvojezična nastava. Pored toga, četiri škole su koncipirane kao multietničke, gdje se nastava odvija na više jezika.

U Republici Srbiji, obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina suočava se s izazovima u pogledu nedostatka kvalificiranog nastavnog kadra. Iako je država osigurala uvjete za obrazovanje na osam jezika nacionalnih manjina – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom – nedostatak kompetentnih nastavnika predstavlja značajan problem, a i u ovom serijalu tekstova koje financira Ministarstvo informiranja i telekomunikacija, bavit ćemo se ovom temom.

Međutim, Ministarstvo prosvjete redovito ističe značaj očuvanja i njege materinskih jezika, posebno kroz obrazovni sustav. U prethodnim godinama, Ministarstvo je organiziralo različite manifestacije i programe u školama širom zemlje kako bi promoviralo jezičnu raznolikost i kulturnu baštinu.

Zainteresiranost mladih za studije srpskog jezika i književnosti u posljednjim godinama opada. Preliminarni rezultati upisa pokazuju da mjesta na fakultetima često nisu popunjena, što izaziva zabrinutost za očuvanje srpske kulture i jezika.

Ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, Željko Budimir, pozvao je mlade da upisuju studije srpskog jezika i povijesti, ističući da postoje dovoljna mjesta na javnim sveučilištima.

S obzirom na ove trendove, važno je razviti strategije za povećanje interesa mladih za studije srpskog jezika, uključujući promociju značaja očuvanja kulturnog identiteta i pružanje informacija o mogućnostima zapošljavanja u ovoj oblasti.

Obrazovanje

Dosadašnje analize ukazuju na potrebu za razvojem programa stručnog usavršavanja nastavnika jezika nacionalnih manjina, što bi osiguralo kompetentan nastavni kadar. Također, preporučuje se unapređenje kurikuluma, udžbenika i drugih nastavnih sredstava za učenje manjinskih jezika u skladu s modernim pedagoškim metodama.

Unatoč naporima Ministarstva prosvjete da osigura što veći broj udžbenika po reformiranim programima nastave i učenja na jezicima nacionalnih manjina, nedostatak kvalificiranih nastavnika ostaje izazov koji zahtijeva kontinuiranu pažnju i ulaganja.

Motiviranje mladih da studiraju jezike i koriste materinske jezike zahtijeva kombinaciju kulturnih, obrazovnih i ekonomskih pristupa. Evo nekoliko ključnih ideja koje smo dobili od naših sugovornika i koje će biti izložene u sljedećim tekstovima:

  1. Promicanje značaja jezika
    Isticanje identiteta i kulturne baštine: Organizirati radionice, festivale i manifestacije koje slave bogatstvo jezika i kulture nacionalnih zajednica.
    Samosvijest o vrijednosti višejezičnosti: Prikazati kako poznavanje jezika otvara vrata prema profesionalnim, obrazovnim i osobnim prilikama, uključujući lakše zapošljavanje u međunarodnim organizacijama.
  2. Povećanje vidljivosti jezika
    Mediji na manjinskim jezicima: Povećati broj televizijskih, radijskih i digitalnih sadržaja na jezicima manjina.
    Uključivanje jezika u digitalne alate: Razviti aplikacije, softver i internetske sadržaje na manjinskim jezicima kako bi mladi imali modernu povezanost s materinskim jezikom.
  3. Podrška obrazovanju
    Stipendije za studije jezika: Osigurati financijsku podršku studentima koji se odluče za studiranje jezika, posebno manjinskih jezika.
    Bolji nastavni materijali: Modernizirati udžbenike i alate za učenje jezika, uključujući interaktivne platforme.
    Razmjena i suradnja: Organizirati programe razmjene sa zemljama u kojima je materinski jezik dominantan, što pruža priliku za iskustveno učenje.
  4. Povezivanje jezika s ekonomijom
    Podrška poduzetništvu na jezicima manjina: Potaknuti poduzetnike da koriste manjinske jezike u poslovanju (na primjer, u turizmu ili lokalnim proizvodima).
    Prednost pri zapošljavanju: Kreirati politiku koja nagrađuje višejezičnost, posebno u javnom sektoru i međunarodnim kompanijama.
  5. Aktivno uključivanje mladih
    Kreativni natječaji i projekti: Organizirati natjecanja, blogove, video produkciju i umjetničke projekte na materinskom jeziku.
    Klubovi i zajednice za jezike: Osnovati studentske i omladinske klubove u kojima bi mladi koristili jezik kroz društvene aktivnosti.
  6. Pružanje uzora
    Isticanje uspješnih primjera: Promocija mladih profesionalaca, umjetnika i znanstvenika koji su zahvaljujući poznavanju jezika postigli uspjeh.
    Angažiranje poznatih osoba: Uključivanje influencera i poznatih ličnosti koji koriste manjinske jezike kako bi inspirirali mlade.
  7. Obrazovne reforme
    Obavezni sadržaji o značaju jezika: Uvođenje predmeta koji promoviraju raznolikost jezika i kultura.
    Integracija jezika u STEM oblasti: Prikazivanje kako materinski jezici mogu biti korisni u znanosti, tehnologiji i umjetnosti.
  8. Podrška obiteljima
    Edukacija roditelja: Podizanje svijesti među roditeljima o značaju prenosa jezika na buduće generacije.
    Dvojezične obitelji: Poticanje roditelja da koriste oba jezika u obitelji i svakodnevnom životu.

Ključ je u stvaranju osjećaja ponosa i praktične koristi od učenja i korištenja materinskog jezika, kako u privatnom tako i u profesionalnom životu.

U sljedećim tekstovima razgovarat ćemo sa stručnjacima, predstavnicima nacionalnih manjina, direktorima škola. U sljedećem tekstu razgovaramo s Delorijom Šošdean, nastavnicom rumunjskog i latinskog jezika.

Ovaj projekt sufinanciran je iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informiranja i telekomunikacija.

Stajališta iznesena u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stajališta tijela koje je dodijelilo sredstva.

 


Fiatalok ösztönzése az anyanyelvű tanulmányok iránti érdeklődésre

Ez a szövegsorozat első része, amely az “Anyanyelv szellemében” címet viseli, és témája az anyanyelvi oktatás, beleértve a szerb nyelvet is, valamint annak kérdése, hogy szembe kell-e néznünk szakemberhiánnyal ezen a területen.

Először is, a Szerb Köztársaságban az anyanyelvű oktatás a nemzeti kisebbségek számára összesen 1.240 általános iskolában valósul meg. Ebből 1.114 iskolában kizárólag anyanyelven zajlik az oktatás, míg 122 iskolában kétnyelvű oktatást alkalmaznak. Ezen kívül négy iskola többnyelvűként van kialakítva, ahol több nyelven folyik a tanítás.

A Szerb Köztársaságban az anyanyelvi oktatás a nemzeti kisebbségek nyelvén kihívásokkal szembesül a szakképzett tanári kar hiánya miatt. Bár az állam biztosította a feltételeket nyolc nemzeti kisebbségi nyelven való oktatáshoz – albán, bosnyák, bolgár, magyar, román, ruszin, szlovák és horvát nyelven -, a kompetens tanárok hiánya komoly problémát jelent. Ezért ebben a cikkekből álló sorozatban, amelyet az Információs és Távközlési Minisztérium finanszíroz, részletesen foglalkozunk ezzel a témával.

Az Oktatási Minisztérium ugyanakkor rendszeresen hangsúlyozza az anyanyelvek megőrzésének és ápolásának fontosságát, különösen az oktatási rendszeren keresztül. Az elmúlt években a minisztérium különféle rendezvényeket és programokat szervezett az ország iskoláiban, hogy népszerűsítse a nyelvi sokszínűséget és a kulturális örökséget.

A fiatalok érdeklődése a szerb nyelv és irodalom tanulmányozása iránt az elmúlt években csökkent. Az előzetes felvételi eredmények azt mutatják, hogy az egyetemeken gyakran maradnak betöltetlen helyek, ami aggodalomra ad okot a szerb kultúra és nyelv megőrzésével kapcsolatban.

A Szerb Köztársaság Tudományos és Technológiai Fejlesztési és Felsőoktatási Minisztere, Željko Budimir felhívta a fiatalokat, hogy jelentkezzenek szerb nyelv- és történelem szakokra, kiemelve, hogy elegendő hely áll rendelkezésre az állami egyetemeken.

Ezeket a tendenciákat figyelembe véve fontos stratégiákat kidolgozni a fiatalok érdeklődésének növelésére a szerb nyelv tanulmányozása iránt, beleértve a kulturális identitás megőrzésének jelentőségének népszerűsítését és a foglalkoztatási lehetőségekről szóló tájékoztatást.

Oktatás

Az eddigi elemzések azt mutatják, hogy szükség van a nemzeti kisebbségi nyelvek oktatóinak szakmai továbbképzési programjainak fejlesztésére, hogy biztosítsák a kompetens tanári kart. Javasolják továbbá a tanterv, tankönyvek és más oktatási eszközök fejlesztését a kisebbségi nyelvek tanulásához a modern pedagógiai módszereknek megfelelően.

Az Oktatási Minisztérium erőfeszítései ellenére, hogy minél több tankönyvet biztosítson a kisebbségi nyelveken történő oktatás reformált programjaihoz, a szakképzett tanárok hiánya továbbra is olyan kihívás, amely folyamatos figyelmet és beruházásokat igényel.

A fiatalok ösztönzése anyanyelvük tanulmányozására és használatára kulturális, oktatási és gazdasági megközelítések kombinációját igényli. A következőkben néhány kulcsfontosságú ötletet mutatunk be, amelyeket beszélgetőpartnereinktől kaptunk, és amelyek a következő cikkekben részletesen kifejtésre kerülnek:

  1. A nyelv fontosságának népszerűsítése
    Az identitás és kulturális örökség hangsúlyozása: műhelyek, fesztiválok és rendezvények szervezése, amelyek a nemzeti közösségek nyelvi és kulturális gazdagságát ünneplik.
    A többnyelvűség értékének tudatosítása: bemutatni, hogy a nyelvismeret hogyan nyit kapukat szakmai, oktatási és személyes lehetőségekhez, beleértve a nemzetközi szervezetekben való könnyebb elhelyezkedést.
  2. A nyelv láthatóságának növelése
    Kisebbségi nyelvű média: növelni a kisebbségi nyelveken sugárzott televíziós, rádiós és digitális tartalmak számát.
    Nyelvek integrálása digitális eszközökbe: alkalmazások, szoftverek és internetes tartalmak fejlesztése kisebbségi nyelveken, hogy a fiatalok modern kapcsolódási lehetőségekkel rendelkezzenek anyanyelvükhöz.
  3. Támogatás az oktatásban
    Nyelvi ösztöndíjak: pénzügyi támogatás biztosítása azok számára, akik a nyelvek, különösen a kisebbségi nyelvek tanulmányozása mellett döntenek.
    Jobb tananyagi eszközök: tankönyvek és tanulási eszközök korszerűsítése, beleértve az interaktív platformokat.
    Csereprogramok és együttműködés: csereprogramok szervezése olyan országokkal, ahol az anyanyelv dominál, lehetőséget adva a tapasztalati tanulásra.
  4. A nyelvek gazdasághoz való kapcsolása
    Támogatás a kisebbségi nyelveken alapuló vállalkozások számára: a vállalkozók ösztönzése, hogy kisebbségi nyelveket használjanak üzleti tevékenységükben (például turizmusban vagy helyi termékekkel kapcsolatosan).
    Előny a munkaerőpiacon: olyan politikák kialakítása, amelyek előnyben részesítik a többnyelvűséget, különösen a közszolgáltatások és nemzetközi vállalatok számára.
  5. A fiatalok aktív bevonása
    Kreatív versenyek és projektek: versenyek, blogok, videóprodukciók és művészeti projektek szervezése anyanyelven.
    Nyelvi klubok és közösségek: diák- és ifjúsági klubok alapítása, ahol a fiatalok társadalmi tevékenységek során használják anyanyelvüket.
  6. Példaképek biztosítása
    Sikeres példák kiemelése: fiatal szakemberek, művészek és tudósok népszerűsítése, akik a nyelvismeretük révén értek el sikereket.
    Népszerű személyiségek bevonása: influencerek és hírességek bevonása, akik kisebbségi nyelveket használnak, hogy inspirálják a fiatalokat.
  7. Oktatási reformok
    Kötelező tananyagok a nyelvek fontosságáról: olyan tantárgyak bevezetése, amelyek népszerűsítik a nyelvek és kultúrák sokszínűségét.
    Nyelvek integrálása a STEM területeken: bemutatni, hogyan lehet hasznosítani az anyanyelveket a tudományban, technológiában és művészetekben.
  8. Támogatás a családok számára
    Szülők oktatása: felhívni a szülők figyelmét az anyanyelv következő generációkra való átadásának fontosságára.
    Kétnyelvű családok: ösztönözni a szülőket, hogy használják mindkét nyelvet otthon és a mindennapi életben.

A kulcs az, hogy olyan érzést keltsünk, amely büszkeséget és gyakorlati hasznot hoz az anyanyelv tanulásában és használatában, akár magánéletben, akár szakmai életben.

A következő cikkekben szakértőkkel, nemzeti kisebbségek képviselőivel és iskolaigazgatókkal fogunk beszélgetni.

A következő szövegben interjút készítünk Deloria Šošdean-nal, román és latin nyelvtanárnővel.

Ez a projekt a Szerb Köztársaság Költségvetéséből, az Információs és Távközlési Minisztérium támogatásával valósul meg.

A támogatott médiaprojektben kifejtett vélemények nem feltétlenül tükrözik azokat a nézeteket, amelyeket az alapokat biztosító szerv képvisel.

 


Neophodno motivisanje mladih za studiranje maternjih jezika

Iči sija tekstosko serijalo čhi titalo “U duhu maternjeg jezika”, a tema e obrazovanje na maternjim jezicima, uključujući i srpski, thaj kade naš preti nedostatak kadrova kaj volimo levo.

Dživ te jek, na Srbskoj oblast, nastava na maternjem jeziku nacionalnih manjina se odvija u 1.240 osnovnih škola. Manj te, u 1.114 škola nastava se odvija samo na maternjem jeziku, thaj u 122 škola se primenjuje dvojezična nastava. Pored thaj, 4 škole i multietničke e, kaj se nastava odvija na više jezika.

Na Republika Srbije, obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina se suočava sa izazovima o nedostatku kvalifikovanog nastavnog kadra. Iako je država obezbedila uslove za obrazovanje na osam jezika nacionalnih manjina – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom, slovačkom thaj hrvatskom – nedostatak kompetentnih nastavnika je veliki problem i u serijalu tekstova koje finansira Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, tema će biti.

Pa, Ministarstvo prosvete često ponosno spomenje značaj očuvanja i negovanja maternjih jezika, najviše kroz obrazovni sistem. Godinama nazad, Ministarstvo organizuje manifestacije, festivale, thaj programe u školama širom zemlje da promoviše jezičku raznolikost thaj kulturno nasleđe.

Zainteresovanost mladih za studije srpskog jezika i književnosti zadnjih godina opada. Preliminarni rezultati upisa pokazuju da mesta na fakultetima često nisu popunjena, što vodi zabrinutost o očuvanju srpske kulture thaj jezika.

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, Željko Budimir, pozvao je mlade da upisuju studije srpskog jezika i istorije, sa naglaskom da postoje dovoljna mesta na univerzitetima.

Ove trendove treba razviti strategije za povećanje interesa mladih za studije srpskog jezika, uključujući promociju značaja očuvanja kulturnog identiteta thaj pružanje informacija o mogućnostima zapošljavanja u ovoj oblasti.

Prosveta

Dosadašnje analize ukazuju na potrebu za razvojem programa za stručnu obuku nastavnika jezika manjinskih zajednica, što će obezbediti kompetentan nastavni kadar. Takođe, preporučuje se unapređenje kurikuluma, udžbenika i drugih nastavnih materijala u skladu sa modernim pedagoškim metodama.

Uprkos naporima Ministarstva prosvete da obezbedi što više udžbenika po reformisanim programima nastave, nedostatak kvalifikovanih nastavnika ostaje izazov koji zahteva kontinuiranu pažnju.
Motivisanje mladih da studiraju jezike i koriste maternje jezike zahteva kombinaciju kulturnih, obrazovnih, thaj ekonomskih pristupa. Evo nekoliko ključnih ideja koje su se razmatrali sa sagovornicima, koji će biti razmatrani u budućim tekstovima:

  1. Promovisanje značaja jezika
    Isticanje identiteta i kulturnog nasleđa: Organizovati radionice, festivale, thaj manifestacije koje slave bogatstvo jezika thaj kulture nacionalnih zajednica.
    Svesnost o vrednosti višejezičnosti: Pokazati kako poznavanje jezika otvara vrata ka profesionalnim, obrazovnim thaj ličnim prilikama, uključujući lakše zapošljavanje u međunarodnim organizacijama.
  2. Povećanje vidljivosti jezika
    Mediji na manjinskim jezicima: Povećati broj televizijskih, radijskih thaj digitalnih sadržaja na jezicima manjina.
    Uključivanje jezika u digitalne alate: Razvoj aplikacija, softvera thaj internet sadržaja na manjinskim jezicima za mlade da imaju modernu povezanost sa maternjim jezikom.
  3. Podrška obrazovanju
    Stipendije za studije jezika: Obezbediti finansijsku podršku za studente koji žele da studiraju jezike, posebno manjinskih.
    Bolji nastavni materijali: Modernizacija udžbenika thaj alata za učenje jezika.
    Razmena i saradnja: Organizovanje programa razmene sa zemljama gde je maternji jezik dominantan.
  4. Povezivanje jezika sa ekonomijom
    Podrška preduzetništvu na jezicima manjina: Podsticanje preduzetnika da koriste manjinske jezike u poslovanju.
    Prednost u zapošljavanju: Kreiranje politike koja nagrađuje višejezičnost u javnim sektorima i međunarodnim kompanijama.
  5. Aktivno uključivanje mladih
    Kreativni konkursi thaj projekti: Organizovati takmičenja, blogove, video produkciju thaj umetničke projekte na maternjem jeziku.
    Klubovi thaj zajednice za jezike: Osnivanje studentskih i omladinskih klubova gde bi mladi koristili jezik kroz društvene aktivnosti.
  6. Pružanje uzora
    Isticanje uspešnih primera: Promovisanje mladih profesionalaca, umetnika thaj naučnika koji su zahvaljujući jeziku ostvarili uspeh.
    Angažovanje poznatih ličnosti: Uključivanje influensera koji govore manjinske jezike da inspirišu mlade.
  7. Obrazovne reforme
    Obavezni predmeti o značaju jezika: Uvođenje predmeta koji promovišu raznolikost jezika i kultura.
    Integrisanje jezika u STEM oblasti: Prikazivanje kako maternji jezici mogu biti korisni u nauci, tehnologiji thaj umetnosti.
  8. Podrška porodicama
    Edukacija roditelja: Osvestiti roditelje o značaju prenosa jezika na sledeće generacije.
    Dvojezične porodice: Podsticanje roditelja da koriste oba jezika kod kuće.

Ključ je stvaranje ponosa i praktične koristi u učenju i korišćenju maternjeg jezika, kako u privatnom tako i u profesionalnom životu.

U sledećim tekstovima ćemo razgovarati sa stručnjacima, predstavnicima nacionalnih manjina, direktorima škola.

U sledećem tekstu ćemo razgovarati sa Delorijom Šošdean, nastavnicom rumunskog i latinskog jezika.

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne nužno izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.